Kako dolazi do sindroma Down?

Prosječno jedno od 650 novorođene djece se rađa sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. S obzirom da postoje tri kopije 21. kromosoma, regularni tip sindroma Down poznat je i kao “trisomija 21″.

Osim klasične trisomije 21, postoje osobe sa sindromom Down koji imaju dvije različite vrste stanica, jednu s normalnim brojem kromosoma, a drugu s 47 kromosoma, tzv. mozaicizam. Postoji i treći oblik, kada se dio 21. kromosoma odvoji tijekom podjele stanica i “zakvači” za drugi kromosom, pa ne dolazi do promjene ukupnog broja kromosoma. Dakle, iako je ukupan broj kromosoma 46, prisutnost odvojenog dijela 21. kromosoma uzrokuje pojavu simptoma sindroma Down. To se naziva translokacija ili premještaj. Mozaicizam se javlja u samo jedan do dva posto slučajeva sindroma Down, a translokacija se javlja u tri do četiri posto slučajeva.

Unatoč godinama istraživanja, razlog nastajanja ovakve pogrešne podjele stanica još uvijek je nepoznat. Oblik javljanja sindroma Down ne ovisi o vanjskim činiteljima, niti se na njega može utjecati. Poznato je da kod žena iznad 35 godina starosti postoji veća vjerojatnost (1 od 400 djece) da će roditi dijete sa sindromom Down. Rizik se s godinama povećava, do 40. godine života on iznosi 1:110, a do 45. godine života čak 1:35. Budući da se zbog današnjeg ritma života mladi parovi odlučuju imati djecu sve kasnije u životu, očekuje se povećanje broja slučajeva  tog sindroma. No, potrebno je reći da oko 80% djece sa sindromom Down imaju majke koje su mlađe od 35 godina, da pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

                Zašto šarene ili različite čarape?

Jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Šarenim čarapama pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi mogle ostvariti svoje potencijale -  da se integriraju u društvo, da im se osigura mjesto u vrtiću i školi, da im se omogući primjeren posao

Cilj akcije “Šarene čarape“

Cilj akcije “Šarene čarape“ koju je pokrenula Maja Sever i ekipa HUŽ-a, je da svi pričaju o Svjetskom Down sindrom danu, a to se može učiniti i tako da nosimo čarape… vedro obojane različite čarape, ili čak tri čarape za tri kromosoma.
To je jako jednostavno, bez obzira jeste li kod kuće, u vrtiću, u školi, na poslu, bilo gdje. Ako vas pitaju zašto taj dan nosite različite čarape, recite svima da bar na ovaj način želite stvoriti jedinstveni globalni glas za zalaganje prava, inkluziju i dobrobit osoba sa sindromom Down. Šarenim čarapama pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom da se integriraju u naše društvo, da im se osigura mjesto u vrtiću i školi, posao.  Kada vas na poslu ili u školi ili na cesti upitaju: zašto nosiš šarene (različite) čarape? Progovorit ćete o problemima osoba s Downom i pokazati podršku.                                    Usvajanjem odluke 10. studenoga 2011., Ujedinjeni narodi su prihvatili rezoluciju, te time iskazali podršku zaštiti prava osoba s Down sindromom u cijelom svijetu, a posebice u zemljama u razvoju.