Razgovor sa gospodinom Marinkovićem, direktorom TZ Bol
Autor: Rovena Trivanović, Petra Kokeza, Karla Rakela, 20. 4. 2021.
Učenice Marta Mančić i Iris Stančić su u sklopu projekta “Tourism and sustainability in European coastal areas” intervjuirale gospodina Markita Marinkovića iz Turističke zajednice Bol. Ovim putem zahvaljujemo gospodinu Marinkoviću na izdvojenom vremenu i darovima.. Razgovor je započeo problemima na Braču poput smeća, komunalnog otpada te njegove odvožnje i odlaganja. Problem je odlaganje, s obzirom da Brač ima dva odlagališta koja nisu usklađena sa zakonskom regulativom te bi rješenje tog problema bilo odvoz smeća sa otoka ili gradnja zajedničkog deponija, kao i recikliranje. Također, u Bolu postoje kartice kojima se otvaraju kontejneri te postoji određen broj puta otvaranja istih, više od toga se naplaćuje. Svako otvaranje je 7.5 kuna po cjeniku.
Turiste na Brač privlači sve po malo, ali u prvom planu su prirodne ljepote i atrakcije otoka Brača, nakon toga kultura, tradicija i gastronomija. No, neki dijelovi Brača su u opasnosti od uništavanja zbog prekomjernog turizma, a to su oni dijelovi koji su već prekomjerno izgrađeni zbog masovnog turizma poput uvale oko Milne, prometnice iz Murvice do Farske te Bol gdje su se izgradili neki objekti koji narušavaju izgled malog dalmatinskog mjesta.
Situacija s korona virusom je utjecala mnogo, ne samo na bolski nego i svjetski turizam. 2020. je ostvarila samo 38% turizma od 2019. Nadolazeća sezona ne ovisi samo o turističkim djelatnicima, nego i o procijepljenosti u EU i sličnim stvarima na koje ne možemo utjecati. No, pandemija je također pokazala da mnogo ljudi koji nude smještaj u Bolu zapravo nisu lokalni ljudi, a gosti su htjeli osjetiti autentičan domaćinski pristup i lokalnu atmosferu. Što se tiče povezanosti turizma u Bolu i Zračne luke Brač, Bol zbog svoje blizine istoj ima najviše profita. Međutim, problem zračne luke je duljina piste jer veći avioni ne mogu slijetati te luka bilježi pad prometa putnika. S druge strane, produljenje piste bi značilo financijske i ekološke probleme.
Osim prirodnih ljepota među kojima se ističe Zlatni rat koji je poseban po svom obliku i na kojem je Bol upravo zato izgradio vizualni i verbalni identitet (symBOL of the Adriatic), Bol je privlačnija turistička destinacija od ostalih bračkih naselja jer pruža brojne aktivnosti i odmor (wind surf, tenis, ronjenje, biciklizam, pješačenje, trekking). “Upravo je naš film o Wind Surf-u osvojio nagradu na sajmu u Berlinu. Imamo dvije biciklističke i tri pješačke rute. To su stvari koje, pored kvalitete smještaja, privlače turiste”, rekao je gospodin Marinković.
Najbolja godina što se tiče turizma u Bolu bila je 2018., a godinu dana prije je ostvareno 100 000. dolazaka u jednoj godini. Također, gospodin Marinković smatra da iz razloga što se ne isplati otvarati hotelske sustave za mali broj gostiju zimi, Bol nije spreman za cjelogodišnji rad, te da je najveći nedostatak po pitanju turističkih aktivnosti u Bolu taj što špica sezone traje kratko, odnosno to što se sve događa u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza pa bi bilo dobro da se sezona produlji. Od ostalih problema tu su problem radne snage jer je potrebno dovoditi radnu snagu iz regije, što dovodi do problema usluge i formiranja cijena. Također, trebalo bi poraditi na prometnoj povezanosti jer dok turisti dođu ili odu iz Bola, izgube puno vremena pa se smanjuje duljina boravka. Brač je jedini hrvatski otok koji ima svoju zračnu luku, ali ona ipak nije dovoljno iskorištena.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |